Bogatstvo Pčinjske regije vodenim potencijalom (i naziv okruga dobijen je po reci Pčinjii), veliki broj vodenih tokova i mnogo manjih i većih veštačkih akumulacija, povoljan su ambijent za razvoj ribolovnog turizma. Rekreativni ribolov je sastavni deo svakodnevnog života. Nema opštine u Pčinjskom okrugu bez jezera (ovde se i veća bara, ukoliko je bogata ribom naziva jezerom): Aleksandrovačko (Vranje), Jovačko (Vladičin Han), Oraovačko i Žujinsko (Preševo), Bujanovačko (Bujanovac), Lisinsko (Bosilegrad) i najveće medju njima Vlasinsko (Surdulica). Bez obzira na veličinu akomulacije, vode su bogate ribom, a njihove obale, bez obzira na vremenske (ne)prilike, uvek su pune ribolovaca. Klen, som, babuška, jaz, šaran, skobalj, stanovnici su skoro svih ovih voda. U Aleksandrovačkom se mogu upecati i štuke i amuri kojih ima i na Vlasini. U Bujanovačkom jezeru ima tolstolobika, a u Lisinskom i pastrmke.
Vlasinsko jezero je po brojnim vrstama ribe najveći izazov za pecaroše i ribolovce (poznavaoci kažu da je velika razlika izmedju jednih i drugih). Jezero je raj za hobiste i sportiste. Kuriozitet je da se ni na jednom drugom mestu ne mogu videti toliko žena sa udicom i štapom kao ovde. Peca se rečna, ohridska i kalifornijska pastrmka, som, amur, tolstolobik, grgeč, najčešće klen, karaš, belica, jegulja... pa ko sta voli (ili bolje - ko sta ulovi). Morava koja teče celom dužinom Okruga najpristupačnija je ribolovcima pa se njihove čuvarke pune mrenama, somovima, krkušama, babuškama. Jelašnička reka i Pčinja, koje veći deo toka teku kroz ekološki nezagadjenu sredinu, bez industrijskih objekata, nastanjene su i pastrmkom. Zbog čistoće vode ove ribe ima u izobilju i u brojnim potocima i rečicama bosilegradskog kraja.
Mole se svi koji šalju tekstove o ribolovu da isključivo šalju svoje tekstove kako ne bi dolazilo ubuduće do neprijatnosti i kršenja tudjih autorskih prava!!! Unapred zahvalan, administrator
Poštovane kolege ribolovci, ukoliko želite da postavite Vaše fotografije iz ribolova možete učiniti u sekciji"Galerija slika" (ukoliko ste registrovani korisnik),a vaše tekstove, komentare i sl. mozete ih poslati na ovaj e-mail:info@ribolovackaprica.com
Forum uživo
Statistika Foruma
4 foruma 75 teme i 268 poruka 20 korisnika koji su posetili Forume danas
Pomor riba u Aleksandrovačkom jezeru
- šalje webmaster
08/10/2008 @ 13:53
VRANjE - Površinom Aleksandrovačkog jezera ponovo su plutali uginuli tolstolobici i štuke. Ribolovci iz Vranja su iz vode izvadili četrdesetak kapitalnih primeraka ove ribe i nijedan nije bio lakši od 15 kilograma. Ukoliko se nešto hitno ne preduzme, upozoravaju iz ribolovačkog udruženja “Južna Morava”, najdalje za dva meseca uginuće i preostale ribe. Prema njihovim procenama, u jezeru ima još 3,5 tone tolstolobika, štuke i šarana. - Problem je što u vodi nema kiseonika, a nema ga jer se u jezero ne uliva nikakva voda, niti iz njega ističe. Zbog toga se jezero pretvorilo u običnu smrdljivu baru. Jedino rešenje je da se riba izvadi iz vode, da se jezero ispusti, očisti od mulja i trave i ponovo napuni vodom i ribom - kaže Srđan Rajković, predsednik “Južne Morave”. Rajković navodi da su nekoliko puta tražili pomoć od lokalne samouprave i da je rukovodstvo grada pokazalo spremnost da se uključi u rešavanje problema, ali da prepreku predstavlja to što Aleksandrovačkim jezerom gazduje Udruženje ribolovaca “Veternica” iz Leskovca. - Oni, međutim, iako imaju obavezu da brinu o jezeru, poribljavaju ga, čiste od mulja i trave, ništa od toga godinama nisu uradili - tvrdi Rajković. Leskovčani, pak, imaju “objašnjenje”. - Čekamo da Institut za zaštitu životne sredine iz Niša uradi analize zbog čega je uginula riba, a onda ćemo videti šta ćemo - objašnjava Mihajlo Đokić, tehnički sekretar “Veternice”. On potvrđuje da je jezero u njihovoj nadležnosti, baš kao i sve vode od “Leskovca do Kosova”. Na ime naknada koje naplaćuju za ribolovačke dozvole, Leskovčani su dužni da te vode održavaju, čiste, poribljavaju. Sa Aleksandrovačkim jezerom to, očigledno, nije bio slučaj. Ali, na primedbu da jezero godinama izgleda kao smrdljiva bara, te da problem nije od juče, Đokić kaže da “to nije jednostavno kao što se čini”. Da nije jednostavno, sasvim je izvesno, ali da se ovde još jednom ponovila priča, poznatija kao “srpska posla”, takođe, nije sporno. Jer, šteta od uginuća više od dve tone ribe je bezmalo dva miliona dinara. A neko to mora da plati. Ko je taj “neko”, uopšte nije teško pogoditi.
PITANJE PREMA proračunima, kompletno sređivanje Aleksandrovačkog jezera koštaće 24,5 miliona dinara. Taj novac izdvojiće vranjska opština. Međutim, realizacija ovog projekta najavljuje se tek za sledeću godinu. Šta će u međuvremenu biti sa preostalom ribom, niko nema odgovor. Izvor:Večernje novosti, S Veljković
VRANjE - Površinom Aleksandrovačkog jezera ponovo su plutali uginuli tolstolobici i štuke. Ribolovci iz Vranja su iz vode izvadili četrdesetak kapitalnih primeraka ove ribe i nijedan nije bio lakši od 15 kilograma. Ukoliko se nešto hitno ne preduzme, upozoravaju iz ribolovačkog udruženja “Južna Morava”, najdalje za dva meseca uginuće i preostale ribe. Prema njihovim procenama, u jezeru ima još 3,5 tone tolstolobika, štuke i šarana. - Problem je što u vodi nema kiseonika, a nema ga jer se u jezero ne uliva nikakva voda, niti iz njega ističe. Zbog toga se jezero pretvorilo u običnu smrdljivu baru. Jedino rešenje je da se riba izvadi iz vode, da se jezero ispusti, očisti od mulja i trave i ponovo napuni vodom i ribom - kaže Srđan Rajković, predsednik “Južne Morave”. Rajković navodi da su nekoliko puta tražili pomoć od lokalne samouprave i da je rukovodstvo grada pokazalo spremnost da se uključi u rešavanje problema, ali da prepreku predstavlja to što Aleksandrovačkim jezerom gazduje Udruženje ribolovaca “Veternica” iz Leskovca. - Oni, međutim, iako imaju obavezu da brinu o jezeru, poribljavaju ga, čiste od mulja i trave, ništa od toga godinama nisu uradili - tvrdi Rajković. Leskovčani, pak, imaju “objašnjenje”. - Čekamo da Institut za zaštitu životne sredine iz Niša uradi analize zbog čega je uginula riba, a onda ćemo videti šta ćemo - objašnjava Mihajlo Đokić, tehnički sekretar “Veternice”. On potvrđuje da je jezero u njihovoj nadležnosti, baš kao i sve vode od “Leskovca do Kosova”. Na ime naknada koje naplaćuju za ribolovačke dozvole, Leskovčani su dužni da te vode održavaju, čiste, poribljavaju. Sa Aleksandrovačkim jezerom to, očigledno, nije bio slučaj. Ali, na primedbu da jezero godinama izgleda kao smrdljiva bara, te da problem nije od juče, Đokić kaže da “to nije jednostavno kao što se čini”. Da nije jednostavno, sasvim je izvesno, ali da se ovde još jednom ponovila priča, poznatija kao “srpska posla”, takođe, nije sporno. Jer, šteta od uginuća više od dve tone ribe je bezmalo dva miliona dinara. A neko to mora da plati. Ko je taj “neko”, uopšte nije teško pogoditi.
PITANJE PREMA proračunima, kompletno sređivanje Aleksandrovačkog jezera koštaće 24,5 miliona dinara. Taj novac izdvojiće vranjska opština. Međutim, realizacija ovog projekta najavljuje se tek za sledeću godinu. Šta će u međuvremenu biti sa preostalom ribom, niko nema odgovor. Izvor:Večernje novosti, S Veljković
Lorist -sajam lova i ribolova
- šalje
05/10/2008 @ 10:45
Na Novosadskom sajmu počinje 41. medjunarodni sajam LORIST, koji će trajati od 7. do 12. oktobra i 41. medunarodni sajam turizma, koji se održava od 9. do 12. oktobra. Pod okriljem LORIST-a održavaju se sajmovi lova, ribolova i sporta, hortikulture i ekologije.
Na Novosadskom sajmu počinje 41. medjunarodni sajam LORIST, koji će trajati od 7. do 12. oktobra i 41. medunarodni sajam turizma, koji se održava od 9. do 12. oktobra. Pod okriljem LORIST-a održavaju se sajmovi lova, ribolova i sporta, hortikulture i ekologije.