Glavni Meni
+ Mamci
+ Mušičarenje
+ Tereni
+ Varaličarenje
 -  Vrste riba
Izdvajamo
+ Dozvole
+ Lovostaj
+ Oprema
+ Riblji specijaliteti
+ Ribolovne tehnike
+ Saveti
+ Vaš kutak
Galerija slika

Galerija slika-pogledajte


Anketa
Koliko često idete u ribolov ?
 
Svakog dana
Jednom nedeljno
Samo vikendom
Jednom mesečno
Pogledaj rezultate
Razmena banera



Deverika

deverika.jpg



Deverika (Abramis broma danubii) je pljosnata i ima visoko telo i ledja. Siva je, prema trbuhu srebrnasta, a glava joj je mala. Ima dugo i jako podrepno peraje i velike krljusti .
U nasim vodama dostize 3-5 kg. Krece se u dubokim i mirnim tokovima reka i kanala, bogatim vodenim biljem, gde rije trazeci hranu. Hrani se kao i saran - crvima, larvama i vodenom travom. Obicno se krece u jatima, a najvise je ima u Dunavu, Savi i kanalima OKM i DTD.
Mresti se u maju i junu, polazuci u plicacima ikru na vodeno bilje tri-cetiri dana, kada je tiho i mirno vreme. Deverika je plasljiva riba, pa se najbolje lovi u hladnim mesecima i u mutnoj vodi. Peca se na dnu, laganim priborom s plovkom.
Uzima razne mamce: hleb (ruza), testo od hleba, crvice, larve i gliste. Najstariji mamac je, koliko mi je po-znato, testo od sredine hleba sa do-datkom slatke, crvene aleve paprike. Taj mamac rede uzimaju druge ribe i gotovo je sigurno da ce posle trzaja i kontre na udici biti lepa deverika.
Mozda mladi ribolovci ne znaju da deverika moze uspesno da se pri-hranjuje i lovi na kuvani krompir.
lako njeno meso ima dosta kostiju, socno je i ukusno, a obicno je ribolovci po strani zarezu i jace prze, tako da sitne kosti gotovo nestanu.
Crnooka deverika (Abramis sapa)
Ima, takode, pljosnato telo , leda niza nego deverika, gubicu debelu i zatupastu. Oci su crne i vece nego oci deverike. Leda su zelenka- stosiva, bokovi srebmasti, a peraja belkasto-narandzasta, dok neparna imaju tanak obim. Naraste do 30 cm. Zivi u jatima pri dnu sporih reka, hraneci se zivotinjicama sa dna. Mresti se u aprilu i maju, kao deverika.
Lovi se laganim priborom s plovkom i manjim udicama. Meso nije posebno kvalitetno zbog njene velicine i puno je sitnih kostiju.
Krupatica (Blicca bjoerkna)
Krupatica ima pljosnato i visoko telo kao deverika i manju glavu. Gubica je tupa, a promer oka je veci od duzine gubice. Ledja su smedjezelenkasta, bokovi srebrnasti, glava nezno crvenkasta. Neparna peraja su sivkasta, a prsna i trbusna crvenkasta. Prosecna duzina je 20-30 cm. Kao i deverika, jede biljnu hranu i zivotinjice. Krece se u rekama sa slabom vodenom strujom, a voli kabasto i peskovito dno. Mresti se u maju i junu, kada polaze ikru na bilje u plicem delu vodenog toka. Oprezna je i plasljiva. Lovi se na lagan pribor, kao i deverika.
Ova riba takode se svrstava u rod deverika. Ima malu glavu i koso urezana usta. Telo je spljosteno i izduzeno. Ima velike oci sa svetlo-srebrnastim beonjacama prosaranim zutim. Podrepno peraje je veoma dugacko. Glava i leda su tamno-sivi sa smedim, zelenim i plavkastim nijansama, a bokovi svetlosrebrni. Parna peraja mogu biti zuckasta s crvenkastim obrubom ili plavkasta.
Naraste do 30 cm. Ima iste navike kao deverika i hrani se pri dnu. Zivi u rekama srednje Evrope, a mresti se nesto ranije od deverike. Lovi se kao i ostale ribe ovog roda. Meso je puno kostiju, ali ukusno.
Gubicasta deverika (Vimba vimba carinata)
Ima tamnosivu glavu i leda s plavim prelivima. Bokovi su srebrnasti, a donji deo cesto crvenkast, kao i peraja. Ledno i repno su sivi s plavim nijansama. Podeblja izduzena njuska je duza od donje vilice. Telo je pljosnato, ali vitko. Zivi u srednjoj i severnoj Evropi, a zalazi i u more. Boravi na dnu i na muljevitim mestima u rekama. Naraste do 40 cm, a tezi oko kilogram.
Mresti se od juna do jula, polazuci ikru u plicacima, na vodeno bilje ili cisto dno. Za vreme mresta skuplja se u velika jata. Boravi u zoni mrene. Lovi se na crve, crvenu glistu, hleb i testo, na lagan pribor. Meso ove ribe je, takode, puno sit-nih kostiju, ali ukusno.

OSIP U VREME MRESTA
Muzjaci ciprinidnih riba, kao sto su saran, mrena, deverika, cesto u vreme mresta dobijajo karakteristican osip. Beli ili zuckasti cvorici nastaju pod dejstvom muskih hormona i nestaju posle mrescenja. Mnogi pocetnici sma-traju da je u pitanju bolest, da je riba zarazena nekim parazitom. Medjutim, radi se o prirodnoj pojavi. Na osutim mestima koza postaje hrapava, a ribe pojedinih vrsta intenzivno se cesu jedna o drugu.


Datum kreiranja : 05/01/2007 @ 22:44
Poslednja izmena : 05/01/2007 @ 22:44
Sekcija : Vrste riba
Strana učitana 6633 puta


Print preview Print preview     Štampaj tekst Štampaj tekst     Envoyer cet article ŕ un ami Posalji ovaj clanak svom prijatelju

Pretraga




Prijavljivanje...
 Lista članova Člana: 2108

Korisničko ime:

Lozinka:

[ Zaboravio si Lozinku ? ]


[ Postanite član ]


  Član online: 0
  Gosta online: 9

Ukupno poseta Ukupno poseta: 440392  

Kontakt
Ribolovacki kviz

[ Knjiga rekorda ]

Kviz 2
Kviz 3
Kviz1

Shout Box
PageRank
^ Na vrh ^

Najbolji ribolovacki portal. Sve o sportskom ribolovu na jednom mestu. Proverite zasto smo najbolji! BISTRO


  Copyright by Prke @ 2005 - 2008 Sva prava zadrzana